Kućno kompostiranje

Zašto kompostirati?

• Smanjujemo količinu kućnog otpada za oko 30 %
• Besplatno proizvodimo kompost koji, između ostalog, sadrži i humus koji oplemenjuje tlo i čini ga plodnijim

Kako i gdje kompostirati?

• Komposter postavljamo na sjenovito mjesto.
• Da bi suvišna tekućina mogla otjecati, u komposter najprije položimo sloj od 20-tak cm krupnijeg materijala (grančica, pruća…) usitnjenih do veličine palca. Zatim nastavimo s odlaganjem pripremljenog biootpada.
• Biootpad za kompostiranje pripremamo tako da ga što bolje usitnimo. Uvijek miješamo svježi, vlažni, zeleni biootpad (npr. kuhinjski otpad) sa suhim i drvenastim (npr.suho lišće, grančice, piljevina, male količine usitnjenog kartona, papira). Time osiguravamo dobar odnos hranjivih sastojaka i optimalnu vlažnost.
• U prvo vrijeme odloženi biootpad pospemo vrtnom zemljom ili gotovim kompostom. To će pospješiti procese razgradnje kompostnog materijala.
• Pre malo ili previše vlage je štetno. Vlažnost provjeravamo tako da iz sredine hrpe uzmemo šaku kompostiranog materijala i čvrsto stisnemo. Iz šake ne smije curiti voda, a materijal mora poprimiti oblik grude, tj. ne smije se rasipati.
• Povremeno izmiješamo i rastresemo sadržaj kompostera kako bi se kompostirani materijal prozračio.
• VAŽNO: BIOOTPAD USITNITI – IZMIJEŠATI – KONTROLIRATI VLAŽNOST –POVREMENO RASTRESTI!

Što je kompostiranje?

Kompostiranje je metoda razgradnje biootpada pomoću mikroorganizama. To je najstariji i najprirodniji način recikliranja kojim možemo smanjiti svoj otpad za oko 30%.  Za kompostiranje nije potreban veliki prostor, pa možemo kompostirati  i u sjenovitom kutu vrta, dvorišta ili balkona. Kompostiramo pomoću kompostera kupljenih u trgovini ili u hrpi ograđenoj drvom, žicom ili nekim drugim materijalom.

Što smijemo kompostirati?

• Kuhinjski otpad (ostatci i kore voća i povrća, ljuske jaja, talog od kave, vrećice čaja, ostatci kruha…)
• Vrtni ili zeleni otpad ( uvele biljke, lišće, usitnjene grane, kora drveta, pokošena trava, zemlja…)
• Ostali biootpad ( kosa i dlaka, piljevina, kartoni od jaja i male količine papira, kuhinjske maramice, pepeo drvenog ugljena…)

Što NE smijemo kompostirati?

• Kuhinjski otpad (ostatci kuhanih jela, meso, riba, kosti, koža, mliječni proizvodi, ulja i masti…)
• Vrtni otpad (bolesni ostatci biljaka)
• Ostali otpad (velike količine papira, pseći i mačji izmet, sadržaj vrećice iz usisavača, pepeo kamenog i smeđeg ugljena, stare lijekove, ulja, stiropor, cigarete… )

Koje su moguće poteškoće kod kompostiranja?

Kako znamo da je kompost zreo?

Kompost sazrijeva u roku od šest  do dvanaest mjeseci ovisno o količini biootpada i omjeru materijala bogatih dušikom i ugljikom. Zreo kompost je ujednačenog izgleda; grumenast, tamnosmeđe do crne boje, miriše na šumsku zemlju. U njemu ne prepoznajemo više početni biomaterijal, osim nekih teže razgradivih dijelova, poput koštica voća, ljuski oraha, komadića drva… Nezreli kompost nema tamnu boju, kiselkastog je mirisa ili miriše na gljive. U njemu se mogu naći ostaci lako razgradivih tvari poput lišća, ostataka povrća i sl. Takav kompost mora još neko vrijeme odležati. Najbolje je da ga preokrenemo i ostavimo da dozrijeva.

Biološka obrada komposta

Proces kompostiranja može se poboljšati korištenjem posebnih vrste gujavica (Eisenia foetida „red wiggler“ ili Lumbricus rubellus „ crvene kalifornijske gliste“ ). Gujavice se hrane biootpadom i prerađuju ga svojim probavnim sustavom, te stvaraju kvalitetan kompost. Mogu se nabaviti od ovlaštenih uzgajivača i ako im se osiguraju povoljni uvjeti u kompostu (dovoljna vlažnost i povoljna temperatura) nastavljaju se razmnožavati.

U novije vrijeme sve više se spominje EM tehnologija kao učinkovita pomoć pri kompostiranju. EM (efektivni mikroorganizmi) sastoji se od raznih mikroba, mikrobnih skupina, gljivica i kvasaca koji zajedničkim djelovanjem pospješuju razgradnju organskih otpadaka. Dolazi u obliku neaktivne otopine koja se može nabaviti od ovlaštenih proizvođača.